Sarajevski atentat viđen očima tadašnjeg sudije Lea Pfeffera: Pucanj Gavrila Principa nije izazvao Prvi svjetski rat!

Piše: Alen Zečević

 

Prošlo je 105 godina od atentata na Franza Ferdinanda, austrougarskog nadvojvodu i prijestolonasljednika, događaja koji je izazvao duboke i radikalne promjene u društveno-političkim odnosima Evrope i svijeta 20. stoljeća.

 

Još i danas, usprkos povijesnoj distanci od cijelog jednog stoljeća, o odgovornosti za organizaciju i posljedicama istog postoje tendenciozne i ideološki ostrašćene ocjene.

 

Pobjednici i poraženi Prvog svjetskog rata pišu kako to oni vide i smatraju ispravnim, no kako je na ta zbivanja 1914. godine gledao Leo Pfeffer, čovjek kojemu je dodijeljena uloga istražitelja i sudije u procesu?

 

 

‘Atentat nije izazvao rat’

 

Kao sudija je na službu u Bosnu i Hercegovinu poslan 1901. kada je, kako i sam kaže, imao svega 24 godine. U rukopisu, koji je 23 godine nakon okončanja procesa predao u redakciju Nove Evrope i koji je štampan 1938. godine u Zagrebu, Leo Pfeffer je pokušao javno predstaviti vlastito tumačenje pitanja uzroka i odgovornosti za atentat i Prvi svjetski rat.

 

Svjestan okolnosti u kojima se pokrenula i provodila istraga Pfeffer je tada, i nakon okončanja procesa, ostao u uvjerenju da “Sarajevski atentat nije izazvao rat”. I on je, kao i njemu bliski ljudi koji su pratili ranija zbivanja, bio zapanjen viješću iz novina da će Franz Ferdinand posjetiti Sarajevo na Vidovdan. I baš tog dana u napadu na kolonu automobila teško je ranjen, a kasnije i preminuo nadvojvoda Ferdinand. Hitac atentatora Gavrila Principa, kojim je gađao poglavara Zemaljske vlade Oskara Potioreka, u metežu je usmrtio i suprugu nadvojvode, Sofiju.

 

Nekoliko sati nakon tragičnog događaja na ulicama Sarajeva organizirane su demonstracije protiv Srba. Zemaljska vlada, koja se ogradila od odgovornosti za atentat, kao mjeru prevencije 29. juna 1914. godine proglasila je u Sarajevu prijeki sud. Posebno značajnu ulogu u smirivanju situacije imao je reis-ul-ulema Džemaludin ef. Čaušević, koji je izrazio otvoreni protest protiv interniranja srpskog stanovništva i pljačke njihove imovine. U svojstvu vrhovnog poglavara Islamske zajednice uputio je 4. jula apel svim Bošnjacima, poručujući “svakom bratu muslimanu, da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela, uništavanja imovine”.

 

 

Iskazi atentatora

 

Istraga je počela 29. i 30. juna 1914. Prvi koji je na saslušanje izašao pred istražitelja Pfeffera bio je Gavrilo Princip. Imao je tada 19 godina. Iskazom je otkriveno mnogo detalja koji su sve učesnike atentata dovodili u posredne veze sa vlastima u Srbiji.

 

“Još prije dvije godine”, pisao je Pfeffer, “nakanio je bio, iz nacionalističkih osjećaja, počiniti atentat na koju istaknutu ličnost, koja reprezentira vlast u Austriji; a prije mjesec dana došao je iz Beograda u Sarajevo, pošto je u Beogradu dobio od jednog komite, kojemu ne zna imena, ‘browing’ pištolj, u svrhu da izvede atentat na prijestolonasljednika Ferdinanda”.

 

U tom smislu, već na početku svoga izvještaja, Pfeffer decidno naglašava da je Gavrilo Princip akt atentata planirao i učinio “zadojen idealima nacionalizma” i da je, prema tome, atentat imao “neosp***o političku pozadinu”. U daljem ispitivanju, tražeći od Gavrila imena svih koji su učestvovali u atentatu, sudija Pfeffer je ispitaniku rekao da je saznanje istine neophodno da se “oslobode toliki progranjani i pozatvarani, jer napokon nije mala stvar doći iz Srbije i odande donijeti oružje pa u**ti Prijestolonasljednika Austrougarske Monarhije”.

 

Nedjeljko Čabrinović, također mladić od svojih 19 godina, na pitanje istražitelja o motivima napada odgovorio je: “Ja sam specijalno nišanio na Nadvojvodu, da ga ubijem, s razloga što je on, koliko je meni poznato iz novinstva, neprijatelj Slovena uopće, a naročito Srba”. Čabrinović se izjasnio nevinim. Bombu je, prema riječima Pfeffera, od nekog komite dobio mjesec dana ranije u Beogradu.

 

Nastavak teksta pročitajte ovdje.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

(305)

Sarajevski atentat viđen očima tadašnjeg sudije Lea Pfeffera: Pucanj Gavrila Principa nije izazvao Prvi svjetski rat!

About The Author
-