Jesu li vam poznati POPULARNI nazivi FESLIJA, CENER, ŽUTANJCI, VERESIJA, CICIJA…? Nasmijati ćete se do suza kad vidite kako sve zovemo novac u žargonskom jeziku?!

Novac nije najbitnija stvar u životu, ali je gotovo nezamislivo funkcionirati bez manje ili veće količine ovih platnih sredstava.

 

Stoga htjeli ili ne, novac se svakodnevno nameće kao tema razgovora. Sve što spominjemo iz dan u dan, postaje nam blisko pa mu nastojimo dati i neki neslužbeni pečat. Jedan od takvih je jezični pa ovisno o podneblju, utjecajima, kontekstu te društvenom okruženju postoje različiti žargoni za pojedine platne jedinice.

novac2

U Bosni i Hercegovini je trenutno vrlo popularan izraz Feslija za 50 konvertibilnih maraka. Dobila je nadimak po fesu (vrsta kape) koju na glavi ima pjesnik Musa Čazim Čatić, odnosno lik s novčanice.

novac-marke-810x431-660x330

Kako smo naglasili, različite okolnosti uvjetuju način kako nestandardno zovemo novac. Tako nam je poznat dalmatinski oblik šoldi, koji je na našu obalu došao, kao i mnoge druge riječi iz talijanskog jezika.

S druge strane u kajkavskim krajevima karakterističan je termin penezi, koji također označava pojam novac, a riječ podrijetlo vuče iz češkog jezika. U ovim sjevernim hrvatskim krajevima može se čuti i eufemizam standardnog izraza, odnosno novčeki.

Vrlo je rasprostranjen anglizam cash, osobito od vremena kada se masovno počelo upotrebljavati kartično plaćanje. Dakle iako cash predstavlja gotovinsko plaćanje, u našim krajevima se često označava i općeniti pojam novac. Vrlo je rasprostranjen žargon lova pa i od njega izvedena imenica lovaš, odnosno bogata osoba. Mogu se još izdvojiti razgovorni varijeteti šuške, perje, kinta, pengi, pinka, đenge, geld i money.

novac

Osim što u razgovornom stilu koristimo strane riječi za novac, šatru, uvećanice ili umanjenice, pojedine platne valute također su ostavile traga u jeziku. Tako je još uvijek aktualan švicarac, čiji je rast vrijednosti na burzi stvorio velike probleme hrvatskim građanima.

Naime odjednom su se dosta povoljni krediti u švicarskim francima, pretvorili u noćnu moru, pa je termin švicarac u kontekstu valute, preuzeo primat prethodno znanom švicarcu, kako smo nazivali višenamjenski kvalitetni nož iz ove zemlje.

Dinar također ima posebno mjesto u jeziku kao dugogodišnja valuta u Jugoslaviji, a kratko zatim i u Hrvatskoj, kada je platno sredstvo bio hrvatski dinar. Stoga se i danas može čuti, među starijom populacijom izraz ‘nemam ni dinar’ u smislu nemam ništa novca.

Mlađa populacija već koristi u ovom kontekstu valutu iz svoga vremena kroz izraze ‘nemam ni kunu’ ili ‘nemam ni lipu’.

Kada je riječ o platnim jedinicima, jedno vrijeme u Hrvatskoj bio je aktualan i šiling u smislu novca općenito, ali ova bivša austrijska valuta, već je 14 punih godina u mirovini pa se umirovio i žargonizam. Izraz zelembać se koristi za američki dolar.

novac

Tako imamo naziv Žuti ili Žutanjci za sitne lipe, a dakle nadimak je izveden prema boji kovanica. Medek je pak žargon za najvrijedniju hrvatsku kovanicu, apoena 5 kuna.

Sitni kovani novac iz bivše Jugoslavije zaslužan je za najrašireniji žargon za novac, koji je moguće čuti na svakom koraku. Radi se o parama, koji su dakle bili sitnije novčanice od dinara.

Deset para popularno je zvano banka (a često se i deset jedinica drugih valuta, naziva banka) pa se već spominjani oblik ‘nemam kunu’ ili ‘nemam dinar’ često ispoljavao i kroz izraz ‘nemam banku’.

623637-128123-10dinara1939-ff-1-f

Kada je riječ o novčanicama koje su zaslužile nadimak, iz Jugoslavije je ostao bogat repertoar. Rudar (prema rudaru Aliji Sirotanoviću na njoj – 20.000), Tesla (500 dinara), Tito (5000 dinara), Jezerača (ezer tisuću na mađarskom – 1000 dinara), Konj (prema Augustinčićevoj skulpturi jahačice na njoj – 100 dinara), Crvendać (po boji – 100 dinara) i drugi.Količina novca u jezičnom žargonu
Već smo se dijelom dotakli riječi koji se koriste za određeni iznos novca, kroz izraz banka. Popularni žargoni u ovom smislu su petak za pet jedinica neke valute, cener, cvancig od njemačkih riječi za 10 (Zehn) i 20 (Zwanzig).

Manje popularne riječi, ali postojane su petobanka ili fiftač (eng. fifty) za 50, stoja, glava, joja (100).

Za tisuću se također rabi nekolicina termina poput soma, keka, kila, milja. Milja se često rabi i za milijun nekih novčanih jedinica.

Još neki novčarski izrazi

Iako nije najvažniji kako smo napomenuli, bez određene količine novca teško je i jedan dan preživjeti. Donosimo i neke izraze čiji je nastanak motiviran novcem, ili njegovom odsutnošću.

Dekintiranost, kokuzluk, švorc nazivi su koji se upotrebljavaju u situacijama besparice, a poznate su i formulacije ‘gol do kože’, ‘praznog džepa’.

Novčanik, zovemo još i novčarka ili lisnica, a poznati su žargoni, doduše češći u Bosni i Hercegovini šlajpek i buđelar.

Kada je netko rastrošan volimo reći da je raspikuća ili kako dobro ‘pegla’ karticu. Kada netko često traži novac, žargonski ga zovemo žicaroš, a onaj koji se sam ‘poslužuje’ tuđim novcem džeparoš.

novac

Suprotno od rastrošnika je cicija, tvrdica, škrtac, čovjek stisnute ruke.

Kada je nešto besplatno često se koriste latinski izraz gratis te turski džaba.

Veresija je uzimanje određenih roba, koje se onda plaćaju naknadno. Osobe koje pomažu siromašnima nazivamo ljudima široke ruke.

Izvor:srednja.hr

(198)

Jesu li vam poznati POPULARNI nazivi FESLIJA, CENER, ŽUTANJCI, VERESIJA, CICIJA…? Nasmijati ćete se do suza kad vidite kako sve zovemo novac u žargonskom jeziku?!

| FOTO/VIDEO, Slider, Zanimljivosti |
About The Author
-